Rekordna ovogodišnja obratna repo aukcija

Tijekom ovoga tjedna zabilježili smo očekivana kretanja na domaćem novčanom tržištu, s obzirom na završetak prošlog odnosno početak novog razdoblja obvezne pričuve. Ipak, i dalje su bili vidljivi utjecaji poteza kreatora monetarne politike proteklih tjedana, kojima se nastoji smanjiti razina likvidnosti sustava te tako i ublažiti inflatorne pritiske. Tako smo u prvoj polovici tjedna odnosno na samom završetku prethodnog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježili pad prekonoćnih prinosa na razine ispod 3%. Međutim, i tada je bila vidljiva neravnomjerna raspoređenost sredstava među tržišnim sudionicima. Tako za promatrano razdoblje podaci HNB-a ukazuju na manjak u sustavu dok istovremeno bilježimo i prekonoćne depozite kod HNB-a u iznosu između 1,9 i 2 milijarde kuna. Dodatni pritisak na likvidnost došao je i od očekivanog povećanja gotovog novca u optjecaju pred blagdan. Početkom novog razdoblja obvezne pričuve bilježimo vidljivije intenziviranje pritisaka na rast prinosa na prekonoćne pozajmice (na razine od iznad 9%). Napetosti na tržištu potvrđuje i činjenica da su banke iskazale najveću potražnju za dodatnim sredstvima na obratnoj repo aukciji tijekom ove godine od 4,94 milijarde kuna, koje je središnja banka u potpunosti prihvatila. Tako je na tjednoj razini kroz operacije HNB-a na otvorenom tržištu likvidnost sustava obogaćena za 2,98 milijardi kuna. Međutim, ne smije se zaboraviti da će promjene u metodologiji obračuna obvezne pričuve, koje se po prvi put primjenjuju od ovog razdoblja obvezne pričuve, stvoriti potrebu da banke namaknu dodatnih oko 2,6 milijardi kuna na račun za namiru. Istovremeno, bilježimo rast granične repo stope na razinu od 5,05%, dok je vagana repo stopa iznosila 6 posto. U trenutnim uvjetima ne iznenađuje ponovni izostanak značajnijeg interesa investitora na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa. Tako je na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen za 226 milijuna kuna, što je povoljno utjecalo na razinu likvidnosti sustava. Kamatne stope na tržištu na pozajmice s dužim rokom dospijeća ukazuju kako banke očekuju da se niža razina likvidnosti sustava nastavi i završetkom procesa preuzimanja INA-e. Deprecijacijski pritisci na domaću valutu s kraja proteklog tjedna, nastavljeni su i tijekom ovoga. Volumeni trgovanja bili su u okvirima ustaljenih volumena, međutim pretežiti dio sudionika na tržištu bio je na strani potražnje za stranom valutom pa se trgovanje odvijalo jednosmjerno. Tako smo zabilježili rast tržišnog tečaja i iznad razina od 7,135 kuna za euro. Povećana potražnja za eurima ukazuje na činjenicu da je MOL vrlo vjerojatno prikupio većinu kuna potrebnih za isplatu sadašnjih dioničara INA-e. Također, na slabljenje kune utjecala je i činjenica da je HNB zadovoljio ovogodišnju rekordnu potražnju za kunama na obratnoj repo aukciji. Međutim, očekuje se da će isplata dionica INA-e, koja će uslijediti kroz naredni tjedan, ponovno intenzivirati potražnju za domaćom valutom te samim time ponovo dovesti do jačanja domaće valutu. Tome bi uvelike mogao pridonijeti i ovotjedni početak razdoblja održavanja obvezne pričuve, čiji je početak uobičajeno obilježen povećanom potražnjom za kunama od strane banaka. U nešto dužem roku očekuje se da će prevladati deprecijacijski pritisci na kunu te očekujemo povratak trgovanja na razine od iznad 7,20 kuna za euro. više...