Ponovno povećana neizvjesnost na tržištu

Prva polovica ovoga tjedna bila je obilježena karakterističnim kretanjima na tržištu za ulazak u drugu polovicu razdoblja obvezne pričuve. Tako je kretanje prinosa na kratkoročne kunske pozajmice uglavnom ukazivalo na uobičajeno smanjenje istih, iako su se prekonoćni prinosi zadržali na razinama od iznad 5%. Na smanjenje napetosti na tržištu najznačajniji utjecaj imala je činjenica da je većina banaka dostigla zadovoljavajući stupanj likvidnosti. Također, nastavlja se povratak novca iz optjecaja u sustav nakon završetka središnje turističke sezone, što povoljno utječe na razinu likvidnosti. Tako je sredinom ovoga tjedna u usporedbi sa sredinom prošlog tjedna zabilježeno smanjenje gotovoga novca u optjecaju za oko 475 milijuna kuna. Međutim, kretanja na tržištu promijenjena su nakon ovotjedne obratne repo aukcije HNB-a. Neizvjesnost na tržištu glede budućih poteza središnje banke u posljednje vrijeme bila je vidljivo smanjenja, uslijed slabljenja inflatornih pritiska ali i spremnosti HNB-a da na posljednjim aukcijama zadovolji sve potrebe banaka, stoga je ovotjedno odbijanje svih pristiglih ponuda donekle predstavljalo iznenađenje. Tako je operacijama na otvorenom tržištu likvidnost sustava smanjena za značajnih 2,32 milijarde kuna na tjednoj razini unatoč tome što smo zabilježili rast najviše ponuđene repo stope na 5,50%. Tako su u drugoj polovici tjedna ponovno intenzivirana potražnja na novčanom tržištu, koja je rezultirala rastom prekonoćnih prinosa prema razinama od 6%. Iako je ovotjedni iznos upisanih trezorskih zapisa nadmašio planirani iznos izdanja, na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen je za oko 32 milijuna kuna što je povoljno utjecalo na likvidnost sustava. Neizvjesnost o načinu i dinamici dovršetka transakcije preuzimanja INA-e te neizvjesnost vezana uz buduće poteze HNB-a i dalje pogoduje zadržavanju prinosa na višim razinama. Također, dodatni rast kamatnih stopa moguće je očekivati i od posljednje odluke Savjeta HNB-a koja propisuje da gotovina koju banke drže u blagajni više neće biti uključena u likvidna kunska potraživanja kojima se može održavati kunski dio obvezne pričuve. Ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu bio je obilježen povećanom volatinošću te većim volumenima trgovanja. Tijekom prve polovice tjedna smanjenje potražnje za kunama dopustilo je da do izražaja dođu deprecijacijski pritisci na domaću valutu, koji su prvenstveno posljedica povećane potražnje za eurima od strane banaka i korporativnog sektora. Tako smo zabilježili kratkotrajni rast tečaja EUR/HRK na međubankarskom tržištu na razine od oko 7,145 kuna za euro. Međutim, rezultati ovotjedne obratne repo aukcije imali su utjecaj i na devizno tržište. Tako smo u drugoj polovici tjedna ponovno zabilježili trgovanje na razinama tek nešto iznad 7,11 kuna za euro. Relativno visoke kamatne stope na domaćem novčanom tržištu te proces preuzimanja INA-e trebali bi i dalje tečaj zadržati na neuobičajeno niskim razinama za promatrani dio godine. Međutim, do kraja godine i dalje očekujemo povratak trgovanja na razine od iznad 7,20 kuna za euro. više...