Očekivana kretanja na novčanom tržištu

Ovotjedna kretanja na domaćem novčanom tržištu bila su očekivana i uobičajena za kraj postojećeg odnosno početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Tijekom prve polovice tjedna prinosi na prekonoćne pozajmice zabilježili su pad ispod razine od 2%, što je ukazalo na zadovoljavajući stupanj likvidnosti na tržištu. Također, i prekonoćni depoziti kod HNB-a u prvoj polovici tjedna potvrdili su da su banke uspješno zadržale potrebnu razinu likvidnosti. Međutim, i u takvim uvjetima HNB-ovi indikatori ukazali su na dnevni manjak sredstava, što ukazuje na nejednaku raspoređenost sredstava na tržištu. Sredinom tjedna odnosno početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve intenzivirala se potražnja za dodatnim sredstvima, uzrokujući rast kamatnih stopa na prekonoćne pozajmice na razine od preko 5%. Snažniji rast kamatnih stopa na tržištu spriječen je zahvaljujući središnjoj banci, koja je iskazala spremnost da zadovolji sve potrebe banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji. Također, uz naznake smanjenja inflatornih pritiska bilježimo i smanjenu nesigurnost na tržištu glede budućih poteza HNB-a, na što ukazuje i kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu na pozajmice s dužim rokom. Tako je na posljednjoj aukciji pristiglo ponuda u visini od skoro 2,7 milijardi kuna, koje su u cijelosti zadovoljene, a granična repo stopa zadržala se i dalje na 4,90%. Na narednoj obratnoj repo aukciji očekujemo zadržavanje izraženije potražnje banaka za dodatnim sredstvima. Tako je putem ovotjednih operacija na otvorenom tržištu likvidnost sustava obogaćena za 2,4 milijarde kuna. Povoljna situacija na tržištu početkom tjedna bila je vidljiva i kroz veći interes investitora na aukciji trezorskih zapisa. Iako je upisani iznos bio veći od planiranog, na tjednoj razini kratkoročni dug države nije značajnije povećan te je time izostao i vidljiviji utjecaj na likvidnost. Na domaćem deviznom tržištu tijekom ovoga tjedna zabilježen je nastavak dominacije aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Nakon što je početak tjedna donio stabilno trgovanje u rasponu iznad 7,13 kuna za euro, u nastavku tjedna dominirali su aprecijacijski pritisci na kunu. Prisutni pritisci na jačanje domaće valute prvenstveno su bili generirani povećanom potražnjom za kunama od strane bankarskog sektora. S druge strane jačanje kune nije u potpunosti uspjela neutralizirati povećana potražnja korporativnog sektora za stranim valutama. Početak održavanja novog razdoblja obvezne pričuve rezultirao je dodatnim aprecijacijskim pritiscima na domaću valutu te padom tečaja prema razinama od 7,12 kuna za euro. U narednom tjednu jačanje kune i dalje bi moglo imati podršku u povećanoj potražnji za dodatnom likvidnošću. više...