Nastavljeno jačanje kune

Na novčanom tržištu kamatne stope na kratkoročne pozajmice i dalje su ostale na visokim razinama, koje su i uobičajene za početak razdoblja održavanja obvezne pričuve kada banke nastoje doseći zadovoljavajući stupanj likvidnosti. Tako su se prinosi na prekonoćne pozajmice uglavnom zadržavali na razinama iznad 5%. Međutim, ovotjedna objava potrošačkih cijena potvrdila je vidljivije ublažavanje inflatornih pritiska na što su ukazivala i kretanja na svjetskim robnim tržištima, a samim time i utjecala na određeno smanjenje napetosti na novčanom tržištu. Tako se među tržišnim sudionicima smanjila neizvjesnost glede budućih poteza središnje banke odnosno očekivanja o smanjenju razine likvidnosti sustava zbog snažnog ovogodišnjeg rasta cijena. Ipak, i dalje su izgledni pritisci na novčanom tržištu u slučaju realizacije proces a preuzimanja INA-e. Tome je zasigurno pridonijela i spremnost središnje banke da na posljednjim obratnim repo aukcijama, uključujući i ovotjednu, zadovolji sve potrebe banaka. Na posljednjoj obratnoj repo aukciji interes banak očekivano je ostao snažan kada je pristiglo ponuda u visini od 2,32 milijarde kuna, koje su u cijelosti prihvaćene, uz i dalje nepromijenjenu graničnu repo stopu od 4,90 posto. Na tjednoj razini je likvidnost financijskog sustava kroz operacije HNB-a na otvorenom tržištu smanjena za oko 380 milijuna kuna. Navedeni nepovoljan utjecaj na razinu likvidnosti donekle je ublažilo smanjenje kratkoročnog duga države na tjednoj razini za 75 milijuna kuna. Tako je na ovotjednoj aukciji upisano manje trezorskih zapisa od planiranog izdanja dok se prinosi nisu mijenjali na tjednoj razini. Indikatori HNB-a pokazuju da se prosječni višak u sustavu tijekom prve polovice ovoga tjedna zadržao na razinama nešto manjim od 1,4 milijarde kuna. Sukladno našim očekivanjima i tijekom ovoga tjedna i dalje su dominantni bili pritisci na jačanje domaće valute. Navedena kretanja na domaćem deviznom tržištu rezultirala su povijesno najnižom razinom srednjeg tečaja HNB-a od 7,107827 kuna za euro. Međutim, očekivano razina od 7,10 kuna za euro i dalje predstavlja čvrstu točku otpora daljnjem padu tečaja. Tako se na međubankarskom tržištu tijekom ovoga tjedna trgovanje uglavnom odvijalo u uskom rasponu oko 7,11 kuna za euro. Ublažavanje aprecijacijskih pritiska uslijedilo je i zbog intenziviranja potražnje korporativnog sektora za stranim valutama uslijed nastavka negativnih ovogodišnjih kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom. U narednom razdoblju najznačajniji utjecaj imati će dinamika i uspješnost preuzimanja INA-e. U slučaju značajnijeg pada tečaja ne isključujemo mogućnost intervencije HNB-a. Do kraja godine ipak očekujemo povratak trgovanja na razine od iznad 7,20 kuna za euro. više...