Nastavak aprecijacijskih pritisaka na kunu

Blagom smirivanju napetosti na novčanom i deviznom tržištu značajno je pridonijela spremnost središnje banke da na ovotjednoj obratnoj repo aukciji zadovolji sve potrebe banaka za dodatnom likvidnošću. Tako je nakon ovotjedne aukcije zabilježen blagi pad prekonoćnih prinosa, koji su u drugoj polovici tjedna zabilježili pad na razine ispod 5%. Međutim, na novčanom tržištu kamatne stope na dugoročnije pozajmice i dalje bilježe uglavnom uzlazni trend, što ukazuje da je na tržištu i dalje prisutna nesigurnost glede budućih poteza HNB-a. Na posljednjoj obratnoj repo aukciji u srijedu banke su iskazale potražnju u visini od 2,54 milijarde kuna što predstavlja vidljivije smanjenje u odnosu na tjedan prije, koje je donekle bilo i očekivano s obzirom na ulazak u drugu polovicu tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve. Središnja banka prihvatila je sve pristigle ponude, međutim na tjednoj razini bilježimo smanjenje razine likvidnosti na tjednoj razini za oko 150 milijuna kuna putem operacija na otvorenom tržištu. Drugi tjedan za redom zabilježili smo povećanje granične repo stope na razinu od 4,90%. U trenutnoj situaciji na tržištu očekivano smo zabilježili slab interes investitora na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa, iako ista nije održana dva tjedna. Tako je umjesto planiranih 350 milijuna kuna upisano tek 183 milijuna kuna uz daljnji rast jednogodišnjih prinosa. Manjak interesa ulagača povoljno je utjecao na poboljšanje razine likvidnosti sustava s obzirom da je kratkoročni dug države smanjen za 162 milijuna kuna na tjednoj razini. Istovremeno, približavanjem samome kraju središnje turističke sezone bilježimo povratak gotovog novca u optjecaju u sustav, što se povoljno odražava na razinu likvidnosti. Tako se prema HNB-u, prosječni višak tijekom prve polovice ovog tjedna približio razini od 1,3 milijarde kuna. Krajem tjedna bio je primjetan pad potražnje i kamatnih stopa na novčanom tržištu. Na domaćem deviznom tržištu tijekom ovoga tjedna i dalje su aprecijacijski pritisci imali dominantan karakter, međutim ipak su bili nešto blažeg karaktera. Tako se tržišni tečaj EUR/HRK veći dio prethodnog tjedna kretao u rasponu od 7,16 do 7,17 kuna za euro. Ipak, u drugoj polovici tjedna zabilježili smo trgovanje ispod donje granice navedenoga raspona. Na jačanje domaće valute najznačajniji utjecaj i dalje je imala dobra ponuda stranih valuta uslijed potražnje banaka za kunama te daljnjeg priljeva od turističke djelatnosti. Istovremeno, uz navedeno smirivanje na novčanom tržištu, i dalje snažna potražnja za stranim valutama od strane korporativnog sektora (uslijed nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni) donekle je ublažila pritiske na jačanje kune. U narednom razdoblju očekujemo nastavak dominacije aprecijacijskih pritisaka na kunu. više...