Jačanje kune kao posljedica sezonskih čimbenika

Intenziviranjem turističke djelatnosti posljednjih nekoliko tjedana očekivano se bilježi i povećanje potražnje za gotovim novcem izvan banaka, a navedeni pritisci na tržištu najizraženiji su krajem tjedna odnosno pred početak vikenda. Tako je prema podacima HNB-a sredinom ovoga mjeseca gotov novac u optjecaju povećan za oko 1 milijardu kuna u odnosu na početak srpnja. Tijekom prve polovice ovoga tjedna prosječni dnevni višak zadržavao se na razinama između 800 i 900 milijuna kuna. Kamatne stope na novčanom tržištu zadržale su se na razinama blizu onima s početka aktualnog razdoblja održavanja obvezne pričuve, ukazujući na i dalje prisutnu potražnju. Središnja banka ponovno je iskazala spremnost da zadovolji sve potrebe banaka za dodatnom likvidnošću na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, što i nije bio uvijek slučaj tijekom prvog tromjesečja. Tako je na posljednjoj aukciji HNB prihvatio sve pristigle ponude u visini od 2,39 milijardi kuna po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 4,80%. Tako nakon što je putem operacija na otvorenom tržištu tijekom prošlog tjedna likvidnost povećana za 1,6 milijardi kuna, i tijekom ovoga tjedna bilježimo rast likvidnosti sustava za nešto manje od 250 milijuna kuna. Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa investitori su upisali jednogodišnje zapise u vrijednosti od 187 milijuna kuna. Tako je na tjednoj razini država povećala svoju zaduženost za oko 22 milijuna kuna te nije zabilježen značajniji utjecaj na razinu likvidnosti sustava. Tijekom ovoga tjedna na domaćem deviznom tržištu nastavljeni su aprecijacijski pritisci na kunu, koji su bili prisutni i tijekom tjedna prije. Tako je ovaj tjedna započet trgovanjem na razinama od oko 7,235 kuna za euro da bi se u drugoj polovici ovoga tjedna trgovanje približilo razinama blizu 7,22 kuna za euro. Očekivano najznačajniji pritisci na jačanje domaće valuta proizašli su iz povećane ponude stranih valuta uslijed turističkih prihoda iz inozemstva. Također, banke su uslijed povećanih pritisaka za gotovim novcem u optjecaju iskazivale veću sklonost prodaji eura. Navedene aprecijacijske pritiske na domaću valutu donekle je ublažila za ovu godinu već uobičajeno snažna potražnja korporativnog sektora za stranim valutama, što je posljedica izrazito nepovoljnih trendova u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom 2008. dijelom i zbog rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Istovremeno, i institucionalni investitori iskazivali su nešto izraženiju potražnju za eurima. U narednom razdoblju moguće je da zabilježimo nastavak dominacije aprecijacijskih pritisaka. Također, smatramo kako bi završetkom središnje turističke sezone mogli izostati uobičajeni deprecijacijski pritisci na kunu, s obzirom na očekivano smanjenje razine likvidnosti u sustavu uslijed jačanja inflatornih pritisaka. više...