Blagi rast kamatnih stopa unatoč solidnoj likvidnosti

Unatoč solidnoj likvidnosti u sustavu kamatne stope kraćih dospijeća ZIBOR-a u tjednu iza nas bilježile su laganu tendenciju rasta što je većim dijelom posljedica opreznosti tržišnih sudionika zbog uobičajenog sezonskog odljeva likvidnosti te polaganog smanjivanja kunskih depozita države na računima HNB-a. Naime, u vrijeme turističke sezone dio likvidnosti uobičajeno se odlije izvan sustava u obliku gotovog novca izvan banaka, a trenutno se i dio sredstava države povučenih kroz posljednja izdanja domaćih obveznica još uvijek nalazi na računima HNB-a. Unatoč svemu likvidnost sustava je vrlo dobra što potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima se nastavlja već uobičajena praksa deponiranja viškova kunske likvidnosti u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke.

Nakon dvotjedne stanke, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Očekivano uz solidan interes investitora premašeno je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos izdanja. Ukupno je upisano 270 milijuna kuna i 35 milijuna eura, pri čemu je zabilježen pad prinosa kod jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa (za 10 bb na 4,25%) i onih uz valutnu klauzulu (za 5bb na 3,55%). Dug središnje države na osnovi izdanja trezorskih zapisa popeo se na 23,3 milijarde kuna.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak polaganog odljeva likvidnosti u obliku gotovog novca izvan banaka, obzirom na središnji dio turističke sezone, ali bi i država dio sredstava od izdanih obveznica mogla ponovno vraćati u sustav. Stoga, očekujemo zadržavanje solidnih razina likvidnosti i trenutnih razina kamatnih stopa. Najavljena je i nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija (200 milijuna kuna kunskih trezoraca i 40 milijuna kuna uz valutnu klauzulu). Očekujemo solidan interes investitora, uz zadržavanje sadašnje razine prinosa, ali ne isključujemo mogućnost pada istih obzirom na izostanak atraktivnijih oblika ulaganja te, trenutno, dovoljna raspoloživa sredstva države za podmirenje svojih obveza.

Na domaćem deviznom tržištu trgovanje se u posljednjem tjednu srpnja uglavnom odvijalo u rasponu između 7,24 i 7,25 kuna za euro. Izražena korporativna potražnja za devizama pritom je bila osnovni čimbenik pritisaka na rast tečaja. Međutim, dovoljna ponuda deviza od strane bankovnog sektora te priljev deviza od turizma još uvijek ograničavaju značajniji rast tečaja. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju EUR/HRK, pa bi se uz razmjeno skromne volumene trgovanja tržišni tečaj kune u odnosu na euro mogao kretati od 7,24 do 7,26 kuna za euro. Na mjesečnoj razini s polaganim odmakom turističke sezone očekujemo polagane, ali ipak izražajnije deprecijacijske pritiske na kunu te rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...