Najavljeno izdanje dvogodišnjeg trezorskog zapisa

Smanjenje likvidnosti za oko 3,1 mlrd. kuna nakon povišenja stope obvezne pričuve nije utjecalo snažnije na tržište novca. Naime, nakon početnog rasta, kamatne stope na kraće ročnosti, kojima se dominantno trguje, vratile su se na stare razine.

U idućem tjednu počinje novo razdoblje održavanja pa očekujemo uobičajen, ali blag porast kamatnih stopa na najkraće rokove. Višak likvidnosti u sustavu spustio se ispod 200 mil. kuna, dok od sredine prosinca potražnja za kratkoročnim sredstvima gotovo neprestano premašuje ponudu. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa interes je bio nešto slabiji nego na prethodnim aukcijama pa je izdano ukupno oko 130 mil. kuna manje nego što se našlo na dospijeću. Rast prinosa zabilježen je samo kod tromjesečnih zapisa.

Za idući je tjedan MF najavilo aukciju dvogodišnjeg trezorskog zapisa u iznosu od 1 mlrd. kuna prvi put nakon studenog 2008. Očekujemo solidan interes investitora, posebno institucionalnih. Odluka HNB-a da poveća stopu obvezne pričuve zaustavila je slabljenje kune u odnosu na euro barem na kratko, ali nije uspjela spustiti tečaj EUR/HRK. Naime, trgovanje se na deviznom tržištu održava uz smanjene volumene na razinama oko 7,58 kuna za euro, dakle na sličnim razinama kao i prije objave odluke.

Nadalje, izdanje većeg iznosa VK trezorskih zapisa od ovotjednog dospijeća također je pridonijelo uravnoteženju ponude i potražnje. Međutim, u situaciji postojane potražnje za eurima i istovremenog slabog priljeva eura, očekujemo da će trgovanje na deviznom tržištu u idućih mjesec dana biti u rasponu između 7,55 i 7,60 kuna za euro s naglaskom na sredinu raspona. S druge pak strane, HNB će ostati vjeran cilju očuvanja stabilnosti tečaja pa u slučaju jačanja deprecijacijskih pritisaka na kunu, možemo očekivati novu mjeru HNB-a. Isto tako, eventualni izlazak države na inozemna tržišta kapitala povećao bi priljev deviza, što bi ublažilo pritiske na slabljenje domaće valute.

U idućem tjednu očekujemo raspon trgovanja od 7,57 do 7,59 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Dionice Facebooka rezervirane za velike

Izlazak na burzu najveće svjetske društvene mreže pokrenuo je "kotačiće" u glavama ulagača diljem svijeta. Nakon što je Mark Zuckerberg jučer predao dokumentaciju za IPO, svi očekuju velik dan kad će biti objavljena početna cijena Facebookove dionice te računaju koliki bi prinos po dionici mogli ostvariti. No praksa je malo surovija od teorije. Osim "bezobrazno" bogatih banaka, fondova i privatnih ulagača koji raspolažu milijardama manji se ulagači mogu samo nadati da će Zuckerberg slijediti praksu Googleovih osnivača koji su željeli da njihov ...

Pala cijena zaduživanja

Francuska je jučer prodala 7,962 milijarde eura dugoročnih obveznica uz niže troškove zaduživanja koji su se kretali od 2,44 posto do 3,13 posto. I Španjolska se bez ikakvih problema zadužila za dodatnih 4,6 milijardi eura, također uz niže kamatne stope. Prodano je 2,52 milijarde eura obveznica koje dospijevaju 2015. godine uz prosječan prinos od 2,86 posto, dok je na prethodnoj aukciji bila riječ o 3,38 posto. Prodajom obveznica koje dospijevaju godinu kasnije došlo se do 984 milijuna eura uz prinos od 3,46 posto prema prijašnjim 4,02 posto. ...

Jiabao opet o pomoći EU

Kineski premijer Wen Jiabao još je jedanput potvrdio da zemlja kojoj je na čelu razmatra snažniju pomoć Europi u borbi s dužničkom krizom. Nakon što se u Pekingu sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, izjavio je da bi Kina mogla povećati doprinos u dva protukrizna fonda: Europskom fondu za financijsku stabilnost i Europskome stabilizacijskome mehanizmu. No Jiabao je i ovoga puta naglasio da ta najava ne znači da se Kina u tom smislu na išta obvezala. Ponovio je i da prije jače kineske "mobilizacije" čelnici EU moraju poduzeti puno veće ...

Amerikanci postali najveći dioničari UniCredita

Nakon završene dokapitalizacije vrijedne 7,5 milijardi eura najveća talijanska banka UniCredit ima novu vlasničku strukturu. U najboljih deset dioničara dva su američka fonda, a pojedinačni najveći vlasnik sa 5,4 posto svih dionica američki je fond Capital Research and Management Co., dok BlackRock ima udio od 3,1 posto grupe. Izvršni direktor UniCredita Federico Ghizzoni u talijanskim je medijima pozdravio jače uključivanje američkih fondova. Dobrodošlica "Ulaganje fondova iz SAD-a izuzetno cijenimo i na nama je da stvorimo idealne uvjete da ...

‘Ruše me Hanžeković i Samodol’

Maske su pale. Reakcija je to Borislava Škegre, čelnika Quaestus Investa, na medijske napise u kojim ga se proziva za prijevare s nekretninskim fondom. Prijevare nije bilo, a glavni krivci za iznesene laži su, kaže Škegro, Marijan Hanžeković i Ante Samodol. "Sve nabrojene laži, pokušaji dovođenja u zabludu, neznanje i klevete baziraju se na materijalima koji su njihovo djelo. Oni već dulje vrijeme izvrsno surađuju, sastaju se, dogovaraju na teme Quaestus nekretnina", stoji u Škegrinu priopćenju. To potkrepljuje tvrdnjom da su Samodol i Hanžekov ...

Promet 1,1 mlrd. kn manji nego lani

Prvi ovogodišnji trgovinski mjesec na domaćem tržištu kapitala započeo je optimistično. Mjesečni promet dionicama porastao je 5,4 posto u odnosu na prosinac. Ulagači su bili nešto aktivniji u odnosu na kraj prošle godine pa su u dionicama protrgovali 213,3 milijuna kuna, odnosno 11 milijuna više. Ipak, ako se ovogodišnji siječanj uspoređuje s prošlogodišnjim, situacija je potpuno drukčija. Prošle je godine mjesečni promet bio 1,1 milijardu kuna viši. Ipak, u tom su razdoblju investitori bili zaokupirani borbom mirovinskih fondova i mađarskog Mo ...

Kraj 2011. srozao dobit Deutsche Banka za 69 posto

Dobit Deutsche banke u posljednjem tromjesečju srozala se 69,3 posto. Njemačka je banka u četvrtak objavila kako je zbog drastičnog pada trgovanja i dobiti investicijskog bankarstva u posljednja tri mjeseca prošle godine zaradila 186 milijuna eura, dok je u isto vrijeme godinu prije neto dobit iznosila 605 milijuna eura. Istodobno su prihodi banke pali sedam posto i u tom su razdoblju iznosili 6,9 milijardi eura. Međutim, godišnji poslovni rezultati najveće njemačke banke nisu loši. Štoviše, godišnja zarada iznosila je 4,3 milijarde eura, što j ...

Grčka tone, treba joj dodatnih 15 milijardi eura

Pozivajući se na izjave neimenovanih europskih dužnosnika, svjetski mediji jučer su prenijeli da Grčkoj treba dodatnih 15 milijardi eura, i to povrh 130 milijardi iz drugog paketa pomoći, koji najproblematičnija država eurozone još nije ni osigurala. Golem manjak s kojim se suočavaju Grci mogao bi, pišu mediji, biti nadoknađen samo uz dodatnu pomoć eurozone ili tako da središnje banke monetarne unije i bankarske kuće u državnom vlasništvu pristanu na gubitke po grčkim obveznicama koje imaju. To ponovno otvara pitanje otpisa duga koje bi trebali ...

Nasdaqu prihodi rasli, ali dobit pala

Drugi najveći američki burzovni operater Nasdaq OMX objavio je kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježio poslovne rezultate bolje nego što su to analitičari očekivali. Prihodi kompanije, iz kojih su isključeni refinanciranje dugova i troškovi spajanja, porasli su 5,5 posto te su iznosili 422 milijuna dolara. Unatoč optimističnijim rezultatima ipak su slabiji u usporedbi s prethodnom godinom. Neto dobit Nasdaqa u tom je razdoblju zabilježila pad od čak 40 posto. Iznosila je, naime, 82 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju go ...