RBA: Veća potražnja idući tjedan će ojačati kunu

ZAGREB - Tijekom ovoga tjedna zabilježili smo nastavak smirivanja napetosti na međubankarskom novčanom tržištu, a za to je preduvjet bio i nastavak stabilne razine trgovanja na domaćem deviznom tržištu.

I dalje izražene napetosti na novčanom tržištu

Tijekom ovoga tjedna na tržištu je dominantan čimbenik bila potražnja sudionika za slobodnim sredstvima u sustavu, što je bilo i očekivano s obzirom na prošlotjedne poteze središnje banke. Tako smo neuobičajeno za kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježili manjak likvidnosti u sustavu te posljedično i vidljiviji rast kamatnih stopa na kratkoročne kunske pozajmice. Tako su prekonoćni i jednotjedni prinosi tijekom prve polovice ovoga tjedna zabilježili rast i do 10%. HNB-ovi indikatori likvidnosti još od druge polovice prošloga tjedna ukazuju na manjak likvidnosti u sustavu, unatoč i dalje nastavku povratka dijela gotovog novca u sustav (oko 450 milijuna kuna na tjednoj razini). Napetosti na tržištu donekle su ublažene nakon ovotjedne obratne repo aukcije na kojoj je središnja banke pomalo neočekivano prihvatila sve pristigle ponude u visini od 1,96 milijardi kuna. Trenutnu situaciju na tržištu dobro karakterizira i rast vagane repo stope na 6,40%, dok je najviša ponuđena repo stopa iznosila i do 7,50%. Također, granična repo stopa porasla je na 5,00%. S obzirom da prošlotjedna obratna repo aukcija nije održana, na tjednoj razini likvidnost sustava putem operacija na otvorenome tržištu povećana je za navedenih 1,96 milijardi kuna. U prisutnim uvjetima na tržištu, ne iznenađuje skroman interes investitora na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa, koji je bio značajno manji od planiranog iznosa izdanja. Tako je na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen za 450 milijuna kuna, što je imalo povoljan utjecaj na razinu likvidnosti. Sredinom sljedećeg tjedna početak je novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, i to prvi put po novoj metodologiji izračuna, što će zasigurno stvoriti dodatne pritiske na novčanom tržištu i rast prekonoćnih prinosa. S obzirom na očekivani priljev sredstava u sustav od realizacije transakcije preuzimanja INA-e, tijekom prve polovice narednog razdoblja održavanja obvezne pričuve vjerojatno ćemo zabilježiti i nastojanja središnje banke da sterilizira dio navedenih sredstava i tako održi inflaciju na razinama od oko 5% krajem godine. Aprecijacijski pritisci na domaću valutu bili su dominantni i tijekom ovoga tjedna. Banke, ali i korporativni sektor, ponovo su imali najznačajniji utjecaj na tržišna kretanja. Svojom povećanom potražnjom za domaćom valutom gurnuli su tečaj EUR/HRK ponovno na razine ispod 7,11 kuna za euro. U uvjetima očekivanja o smanjenju likvidnosti na domaćem tržištu uslijed prošlotjednog poteza HNB-a, jačanje kune nije predstavljalo iznenađenje. Međutim, prihvaćanjem svih pristiglih ponuda na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, HNB-a je povećao likvidnost te indirektno ublažio aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Tako je u drugoj polovici tjedna na međubankarskom tržištu tečaj EUR/HRK povremeno zabilježio rast i do razina oko 7,12 kune za euro. Međutim, kamatne stope na domaćem novčanom tržištu i dalje daju podršku jačanju domaće valute. Navedeni aprecijacijski pritisci mogli bi se dodatno intenzivirati tijekom sljedećeg tjedna početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. U nešto dužem roku očekujemo slabljenje najznačajnijih utjecaja, koji dovode do aprecijacijskih pritiska na domaću valutu, te povrataka trgovanja na razine iznad 7,20 kuna za euro. više...

Ponovno povećana neizvjesnost na tržištu

Prva polovica ovoga tjedna bila je obilježena karakterističnim kretanjima na tržištu za ulazak u drugu polovicu razdoblja obvezne pričuve. Tako je kretanje prinosa na kratkoročne kunske pozajmice uglavnom ukazivalo na uobičajeno smanjenje istih, iako su se prekonoćni prinosi zadržali na razinama od iznad 5%. Na smanjenje napetosti na tržištu najznačajniji utjecaj imala je činjenica da je većina banaka dostigla zadovoljavajući stupanj likvidnosti. Također, nastavlja se povratak novca iz optjecaja u sustav nakon završetka središnje turističke sezone, što povoljno utječe na razinu likvidnosti. Tako je sredinom ovoga tjedna u usporedbi sa sredinom prošlog tjedna zabilježeno smanjenje gotovoga novca u optjecaju za oko 475 milijuna kuna. Međutim, kretanja na tržištu promijenjena su nakon ovotjedne obratne repo aukcije HNB-a. Neizvjesnost na tržištu glede budućih poteza središnje banke u posljednje vrijeme bila je vidljivo smanjenja, uslijed slabljenja inflatornih pritiska ali i spremnosti HNB-a da na posljednjim aukcijama zadovolji sve potrebe banaka, stoga je ovotjedno odbijanje svih pristiglih ponuda donekle predstavljalo iznenađenje. Tako je operacijama na otvorenom tržištu likvidnost sustava smanjena za značajnih 2,32 milijarde kuna na tjednoj razini unatoč tome što smo zabilježili rast najviše ponuđene repo stope na 5,50%. Tako su u drugoj polovici tjedna ponovno intenzivirana potražnja na novčanom tržištu, koja je rezultirala rastom prekonoćnih prinosa prema razinama od 6%. Iako je ovotjedni iznos upisanih trezorskih zapisa nadmašio planirani iznos izdanja, na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen je za oko 32 milijuna kuna što je povoljno utjecalo na likvidnost sustava. Neizvjesnost o načinu i dinamici dovršetka transakcije preuzimanja INA-e te neizvjesnost vezana uz buduće poteze HNB-a i dalje pogoduje zadržavanju prinosa na višim razinama. Također, dodatni rast kamatnih stopa moguće je očekivati i od posljednje odluke Savjeta HNB-a koja propisuje da gotovina koju banke drže u blagajni više neće biti uključena u likvidna kunska potraživanja kojima se može održavati kunski dio obvezne pričuve. Ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu bio je obilježen povećanom volatinošću te većim volumenima trgovanja. Tijekom prve polovice tjedna smanjenje potražnje za kunama dopustilo je da do izražaja dođu deprecijacijski pritisci na domaću valutu, koji su prvenstveno posljedica povećane potražnje za eurima od strane banaka i korporativnog sektora. Tako smo zabilježili kratkotrajni rast tečaja EUR/HRK na međubankarskom tržištu na razine od oko 7,145 kuna za euro. Međutim, rezultati ovotjedne obratne repo aukcije imali su utjecaj i na devizno tržište. Tako smo u drugoj polovici tjedna ponovno zabilježili trgovanje na razinama tek nešto iznad 7,11 kuna za euro. Relativno visoke kamatne stope na domaćem novčanom tržištu te proces preuzimanja INA-e trebali bi i dalje tečaj zadržati na neuobičajeno niskim razinama za promatrani dio godine. Međutim, do kraja godine i dalje očekujemo povratak trgovanja na razine od iznad 7,20 kuna za euro. više...

Privremeno smirivanje na tržištu

Tijekom ovoga tjedna zabilježeno je određeno smanjenje napetosti na domaćem novčanom tržištu, koje se očitalo kroz pad kamatnih stopa te manjom potražnjom na obratnoj repo aukciji. Ovakav razvoj situacije donekle je bio i očekivan s obzirom da se nalazimo pri samom kraju trenutnog razdoblja održavanja obvezne pričuve te je većina banaka dostigla zadovoljavajući stupanj razine likvidnosti. Tako su banke na ovotjednoj obratnoj repo aukciji poslale ponuda u vrijednosti od svega 300 milijuna kuna, koje su u cijelosti prihvaćene dok je granična repo stopa ostala nepromijenjena na razini od 4,90%. Time je kroz obratne repo aukcije likvidnost sustava smanjena za 2,24 milijarde kuna na tjednoj razini.

Mirnije stanje na tržištu odrazilo se i kroz povećani interes investitora na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa kada su ponude nadmašile planirani iznos izdanja. Međutim, zabilježen je novi rast prinosa na jednogodišnje zapise na razinu od 5,80%. Ipak, na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen je za 139 milijuna kuna, što je ublažilo posljedice smanjenja likvidnosti kroz obratne repo aukcije i povoljno utjecalo na razinu likvidnosti sustava.

Protekom središnje turističke sezone bilježimo i povratak dijela gotovog novca u optjecaju u sustav, što također smanjuje pritiske na tržištu. Prekonoćni prinosi tijekom tjedna zabilježili su pad prema razinama od 3,5%, dok su sredinom tjedna jednotjedni prinosi zabilježili očekivani rast kao posljedica pripreme tržišta za početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Tako već sredinom sljedećeg tjedna možemo očekivati i rast prekonoćnih prinosa.
Na domaćem deviznom tržištu tijekom ovoga tjedna nisu zamijećene značajnije promjene. Tako su i dalje dominirali pritisci na jačanje domaće valute, koji su prvenstveno bili posljedica i dalje snažne ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava. Tako je već početkom tjedna zabilježen pad tečaja ispod psihološke razine od 7,15 kuna za euro. Međutim, u nastavku tjedna intenzitet aprecijacijskih pritisaka na kunu je oslabio, što je rezultiralo trgovanjem uglavnom u rasponu od 7,135 do 7,14 kuna za euro u nastavku tjedna.

Jačanje domaće valute ublažilo je smirivanje napetosti na novčanom tržištu odnosno pad potražnje za dodatnim sredstvima u sustavu. Također, ne smije se zaboraviti niti izraženija korporativna potražnja za stranim valutama tijekom ove godine, koja je u značajnoj mjeri posljedica nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom. Početkom novoga razdoblja održavanja obvezne pričuve očekujemo novo jačanje potražnje za domaćom valutom, a samim time i ponovno intenziviranje aprecijacijskih pritiska. Navedene pritiske mogla bi barem donekle ublažiti spremnost HNB-a da zadovolji potrebe banaka kroz operacije na otvorenom tržištu. Također, tijek transakcije preuzimanja INA-e imati će i dalje vidljiv utjecaj na kretanja na domaćem deviznom tržištu.

više...

Potražnja za dodatnim sredstvima i dalje prisutna

Kamatne stope na novčanom tržištu tijekom ovoga tjedna stabilizirale su se na nešto višim razinama, koje su uobičajene za početak razdoblja održavanja obvezne pričuve. Tako su se prekonoćni prinosi uglavnom kretali oko razine od 4,50%. Ipak, krajem tjedna zabilježeni su blagi pritisci na pad kamatnih stopa. HNB-ovi indikatori likvidnosti ukazuju kako se tijekom prve polovice ovoga tjedna prosječni dnevni višak zadržao na razinama od iznad 1 milijardu kuna. Istovremeno, približavanjem početka središnje turističke sezone jača i potražnja za gotovim novcem izvan banaka. Tako je gotovi novac u optjecaju povećan za oko 360 milijuna kuna u odnosu na prosječni iznos tijekom prve polovice prošlog tjedna stvarajući time dodatne pritiske na novčanom tržištu. Očekivano interes banaka za dodatnim sredstvima ostao je snažan i na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, na kojoj je pristiglo tek neznatno manje ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom. Središnja banka je ponovno prihvatila sve pristigle ponude (1,65 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 4,80%. Aukcija trezorskih zapisa ovoga tjedna nije održana. Tako se zaduženost države putem trezorskih zapisa smanjila za više od 100 milijuna kuna, što je povoljno utjecalo na razinu likvidnosti. Većim dijelom prethodnog tjedna na domaćem deviznom tržištu tečaj EUR/HRK kretao se u uskom rasponu od 7,245 do 7,25 kuna za euro. Trenutni aprecijacijski pritisci na kunu prvenstveno su posljedica dobre ponude stranih valuta, uslijed očekivanog snažnog priljeva turističkih prihoda te nastavka snažnog zaduživanja korporativnog sektora u inozemstvu. Također, i dalje prisutna potražnja za dodatnom likvidnošću pridonijela je stvaranju određenih pritisaka na jačanje kune. Međutim, većinu navedenih pritisaka uspješno je neutralizirala nešto izraženija potražnja korporativnog sektora za stranim valutama kao posljedica nepovoljnih ovogodišnjih kretanja u robnoj razmjeni RH s inozemstvom. U narednom razdoblju moguće je da zabilježimo nešto niže razine trgovanja prvenstveno kao posljedica sezonskih čimbenika iako će sezonske volatilnosti tečaja biti značajno manje izražene no tijekom prijašnjih godina. Također, uslijed očekivanog jačanja inflatornih pritisaka tijekom jeseni moguće je da zabilježimo neuobičajeno niske razine tečaja EUR/HRK za posljednje tromjesečje ove godine. više...

Smirivanje napetosti na novčanom tržištu

Ulazak u drugu polovicu tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježili smo smirivanje napetosti na međubankarskom novčanom tržištu. Tako su tijekom ovoga tjedna kamatne stope na tržištu novca imale tendenciju blagog pada. Također, i HNB-ovi indikatori ukazuju na poboljšanje razine likvidnosti u financijskom sustavu. Tako je sredinom ovoga tjedna zabilježena razina dnevnog viška likvidnosti od skoro 1,9 milijardi kuna. Također, i povrat dijela gotovog novca iz optjecaja u financijski sustav nakon produženog vikenda od oko 420 milijuna kuna povoljno je utjecao na poboljšanje razine likvidnosti. Međutim, potražnja banaka za dodatnom likvidnošću i na ovotjednoj obratnoj repo aukciji ostala je dosta snažna. Tako je središnja banka gotovo u cijelosti prihvatila sve pristigle ponude u visini od oko 1,62 milijarde kuna po sada već duže vremena nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 4,80%. Ipak na tjednoj razini zabilježeno je smanjenje razine likvidnosti sustava putem navedenih operacije HNB-a na otvorenom tržištu za nešto više od 400 milijuna kuna. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ni ovaj tjedan nije održana, a niti su zabilježene promjene u zaduženju države putem trezorskih zapisa odnosno utjecaja na likvidnost na tjednoj razini. U narednom tjednu moguće je da zabilježimo dodatno smirivanje situacije na tržištu i nastavak blagog pada kamatnih stopa na novčanom tržištu. Međutim, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve i uobičajeno povećanom potražnjom za kunama pred početak središnje turističke sezone tijekom lipnja bi mogli zabilježiti vidljiviji rast potražnje za dodatnom likvidnošću. Tijekom ovoga tjedna na međubankarskom tržištu tečaj EUR/HRK se većinom kretao u rasponu od 7,25 do 7,255 kuna za euro. Aprecijacijske pritiske na kunu generirane potražnjom za domaćom valutom uspješno je ublažio zadovoljavajući stupanj likvidnosti sustav. Ovotjedni rast tržišnog tečaja prvenstveno je posljedica povećane potražnje za stranim valutama od strane bankarskog sustav te korporativnog sektora uslijed snažnih uvoznih aktivnosti. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene razine trgovanja. Međutim, na mjesečnoj razini bi mogli zabilježiti vidljivije jačanje domaće valute te pad tečaja prema razinama od 7,20 kuna za euro. više...

Povoljna situacija na tržištu na kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve

Približavanjem kraja tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježeno je smirivanje situacije na tržištu. Istovremeno, i povratak dijela gotovog novca u sustav poslije uskršnjih praznika pridonio je poboljšanju likvidnosti. Trenutno dobra razina likvidnosti financijskog sustava potvrđena je nastavkom pritisaka na pad kamatnih stopa na novčanom tržištu u prvoj polovici ovoga tjedna. Također, i HNB-ovi pokazatelji likvidnosti ukazuju na dnevne viškove likvidnosti od preko 2 milijarde kuna od prve polovice prošlog do prve polovice ovoga tjedna. Istovremeno, ponovno su zabilježeni i prekonoćni depoziti banaka kod HNB-a. Povoljna situacija na tržištu odrazila se i na kretanja na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija te obratne repo aukcije HNB-a. Tako su na posljednjoj obratnoj repo aukciji banke prijavile ponuda u visini od svega 18,9 milijuna kuna. S obzirom da je najviša ponuđena stopa iznosila 4%, središnja banka nije prihvatila niti jednu pristiglu ponudu. Na redovitoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora značajno je nadmašio planirani iznos izdanja (645 milijuna kuna nasuprot 300 milijuna kuna). Međutim, približavanjem novog razdoblja održavanja obvezne pričuve bilježimo intenziviranje pritisaka na potražnju za kunama na tržištu. Kamatne stope na novčanom tržištu bilježe blagi rast, dok i HNB-ovi indikatori ukazuju na pogoršanje razine likvidnosti sustava sredinom tjedna. Dobra likvidnost sustava odrazila se i na kretanja na domaćem deviznom tržištu. Tako je slabljenje potražnje za kunama, uz istovremeno jačanje potražnje za stranim valutama prvenstveno od strane bankarskog sustava omogućilo blagi rast tržišnog tečaja EUR/HRK. Tako dok se tijekom prošloga tjedna trgovanje odvijalo u rasponu od 7,26 do 7,27 kuna za euro, tijekom ovoga tjedna bilježimo nešto više razine trgovanja uglavnom u rasponu od 7,27 do 7,28 kuna za euro. Očekivanim jačanjem potražnje za kunama tijekom sljedećeg tjedna mogli bi se ponovno aktualizirati aprecijacijski pritisci na domaću valutu, međutim ne očekujemo značajnije promjene u odnosu na trenutne razine. više...

Slabljenje pritisaka na tržištu

Protekom uskršnjih praznika, ali i polaganog približavanja kraja tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve, smanjili su se i pritisci na novčanom tržištu. Tijekom ovoga tjedna bilo je vidljivo i određeno smanjenje gotovog novca izvan banaka, što je bilo i očekivano s obzirom na njegov rast zabilježen pred Uskrs uslijed povećanje osobne potrošnje. Pad potražnje za dodatnom likvidnošću odrazio se i kroz smanjenje kamatnih stopa na novčanom tržišta, a pad je bio najizraženiji u drugoj polovici tjedna. Povoljnoj situaciji na tržištu pridonijelo je i održavanje ovotjedne obratne repo aukcije na kojoj su, po prvi put nakon početka veljače, prihvaćene sve ponude poslovnih banaka. Tako je u bankovni sustav putem posljednje HNB-ove operacije na otvorenom tržištu pušteno oko 1,52 milijarde kuna, čime je na tjednoj razini likvidnost putem ovoga instrumenta monetarne politike tek neznatno smanjenja. Nešto boljoj razini likvidnosti sustava svjedoči i smanjenje granične repo stope s 4,95% na 4,80%. Na redovitoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija ponovno nije upisano zapisa u očekivanoj vrijednosti, međutim u usporedbi s tjednom prije bilježimo značajno veći interes investitora. Tijekom ovoga tjedna nastavljeno je razdoblje stabilne razine trgovanja uz male oscilacije tržišnog tečaja EUR/HRK, čemu je zasigurno pridonio i nešto manji volumen trgovanja uslijed uskršnjih praznika. Tržišni tečaj EUR/HRK se većim dijelom ovoga tjedna nastavio kretati u uskom rasponu oko razine od 7,26 kuna za euro. Aprecijacijski pritisci na kunu, koji su bili značajno izraženiji tijekom ovogodišnjeg prvog tromjesečja u usporedbi s prijašnjim godinama, nešto su oslabili tijekom ovoga tjedna dijelom i kao posljedica pada potražnje za domaćom valutom. Navedenom smanjenju potražnje za kunama pridonijela je i dobra razina likvidnosti sustava, što je posljedica i održavanje ovotjedne obratne repo aukcije. U nadolazećem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene u odnosu na trenutne razine trgovanja. Istovremeno, očekujemo da se nastavi i razdoblje manje izražene sezonske volatilnost tečaja no tijekom prijašnjih godina. više...

Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve rast potražnje za dodatnim sredstvima

Na samom kraju prethodnog tjedna bili su vidljivi pritisci na povećanje kamatnih stopa na novčanom tržištu, koji su se nastavili i početkom ovoga tjedna. Ipak, očekivano smo najvidljiviji rast kamatnih stopa zabilježili sredinom ovoga tjedna odnosno početkom novoga razdoblja održavanja obvezne pričuve, što je generiralo jačanje potražnje za dodatnom likvidnošću. Istovremeno, tijekom ovoga tjedna zabilježeno je i intenziviranje aktivnosti tijekom obratne repo aukcije te aukcije trezorskih zapisa. Središnja banka je kroz posljednju obratnu repo aukciju popravila likvidnost sustava za 955 milijuna kuna na tjednoj razini. Međutim, potražnja banaka bila je daleko viša (oko 2,2 milijarde kuna), što je za posljedicu imalo i novo povećanje granične repo stope na 4,8% dok je najviša ponuđena stopa dosegla i razinu od 5%. Na aukciji trezorskih zapisa interes investitora nadmašio je planirani iznos izdanja (620 milijuna kuna nasuprot planiranih 400 milijuna kuna). Istovremeno, prinosi su na zapise svih ročnosti ostali nepromijenjeni na relativno visokoj razini. Očekivano tijekom ovoga tjedna na domaćem deviznom tržištu zabilježili smo intenziviranje aprecijacijskih pritisaka na kunu. Pritisci na jačanje domaće valute prvenstveno su bili generirani rastom potražnje za kunama u uvjetima nedostatne razine likvidnosti financijskog sustava. Tako je tržišni tečaj EUR/HRK zabilježio pad, s razina od oko 7,28 kuna za euro početkom tjedna, na razine i od ispod 7,26 kuna za euro. Padu razine trgovanja pridonio je i rast ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava na domaćem tržištu. Približavanjem Uskrsa mogli bi zabilježiti dodatne pritiske na povećanje razine likvidnosti sustava, a samim time i pritiske na jačanje kune. Ipak, tijekom ove godine mogli bi zabilježiti vidljivo manje sezonske oscilacije tečaja u usporedbi s prethodnim godinama. više...

Početak novog razdoblja obvezne pričuve generirao pritiske na tržištu

Na samom početku tjedna odnosno pri samom kraju proteklog razdoblja održavanja obvezne pričuve ponuda i potražnja na novčanom tržištu bile su uravnoteženije. Navedeno se uz povećanu sklonost sudionika na tržištu prema posuđivanju povoljno odrazilo na pad kamatnih stopa započet već krajem prethodnog tjedna. Ipak u nastavku ovoga tjedna ponovno je zabilježeno jačanje pritisaka na novčanom tržištu. Povećana potražnja za dodatnom likvidnošću bila je i očekivana s obzirom da je sredinom ovoga tjedna započeto novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Uobičajeno na samom početku održavanja obvezne pričuve je i najintenzivnija potražnja za kunama. U srijedu je ponovno održana obratno repo aukcija na kojoj je prihvaćeno ponuda u iznosu od 777 milijuna kuna donosno oko 355 milijuna kuna manje nego tjedan prije. Također, intenzivnu potražnju za dodatnom likvidnošću potvrdila je i znatno veća potražnja banka na obratnoj repo aukciji u iznosu od preko 2 milijarde kuna. Istovremeno, zabilježen je i rast granične repo stope s 4% na 4,25%. U nastavku tjedna je tako izraženija potražnja generirala i povećanje kamatnih stopa na novčanom tržištu, pogotovo na prekonoćne pozajmice. U utorak je održana i aukcija trezorskih zapisa na kojoj je upisano ponovno nešto manji iznos od planiranoga. Prinos na najkratkoročnije zapise ostao je nepromijenjen na 3,75%, dok je rast zabilježen kod jednogodišnjih zapisa na 5,50%. Unatoč očekivanjima da će najava održavanju obrnute repo aukcije HNB-a unijeti povećanu volatilnosti tečaja EUR/HRK, prva polovica tjedna završila je bez promjena u relativno uskom rasponu trgovanja, između 7,27 i 7,28 kune za euro. Ipak, čini se da plasirana likvidnost na tržište nije bila dovoljna, pa je ponuda deviza osobito od strane bankovnog sektora te potražnja za kunama pogurnula tečaj i prema razinama 7,25 kune za euro. U narednom razdoblju, tečaj kune spram eura prvenstveno će ovisiti o potezima središnje banke s većom mogućnosti aprecijacijski pritisaka na domaću valutu. više...