Na Zagrebačkoj burzi u travnju najniži promet u posljednjih sedam godina

Letargiju i loše raspoloženje investitora na Zagrebačkoj burzi u prošlom mjesecu zorno prikazuje razina ukupnog prometa. Naime, na domaćem tržištu kapitala protrgovano je čak upola manje nego u ožujku. Tako je 626,9 milijuna kuna ukupnog prometa dokaz apsolutne nelikvidnosti i nezainteresiranosti ulagača u vrijednosne papire, ali i prisutnosti visoke razine oklijevanja i straha. Ako se u obzir uzme samo promet Zagrebačke burze, bez Varaždinske ko ...

Promet na Zagrebačkoj burzi tek 11,7 milijuna kuna

Današnje trgovanje obilježila je niska likvidnost s najnižim ukupnim prometom ove godine.

Privremeno smirivanje na tržištu

Tijekom ovoga tjedna zabilježeno je određeno smanjenje napetosti na domaćem novčanom tržištu, koje se očitalo kroz pad kamatnih stopa te manjom potražnjom na obratnoj repo aukciji. Ovakav razvoj situacije donekle je bio i očekivan s obzirom da se nalazimo pri samom kraju trenutnog razdoblja održavanja obvezne pričuve te je većina banaka dostigla zadovoljavajući stupanj razine likvidnosti. Tako su banke na ovotjednoj obratnoj repo aukciji poslale ponuda u vrijednosti od svega 300 milijuna kuna, koje su u cijelosti prihvaćene dok je granična repo stopa ostala nepromijenjena na razini od 4,90%. Time je kroz obratne repo aukcije likvidnost sustava smanjena za 2,24 milijarde kuna na tjednoj razini.

Mirnije stanje na tržištu odrazilo se i kroz povećani interes investitora na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa kada su ponude nadmašile planirani iznos izdanja. Međutim, zabilježen je novi rast prinosa na jednogodišnje zapise na razinu od 5,80%. Ipak, na tjednoj razini kratkoročni dug države smanjen je za 139 milijuna kuna, što je ublažilo posljedice smanjenja likvidnosti kroz obratne repo aukcije i povoljno utjecalo na razinu likvidnosti sustava.

Protekom središnje turističke sezone bilježimo i povratak dijela gotovog novca u optjecaju u sustav, što također smanjuje pritiske na tržištu. Prekonoćni prinosi tijekom tjedna zabilježili su pad prema razinama od 3,5%, dok su sredinom tjedna jednotjedni prinosi zabilježili očekivani rast kao posljedica pripreme tržišta za početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Tako već sredinom sljedećeg tjedna možemo očekivati i rast prekonoćnih prinosa.
Na domaćem deviznom tržištu tijekom ovoga tjedna nisu zamijećene značajnije promjene. Tako su i dalje dominirali pritisci na jačanje domaće valute, koji su prvenstveno bili posljedica i dalje snažne ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava. Tako je već početkom tjedna zabilježen pad tečaja ispod psihološke razine od 7,15 kuna za euro. Međutim, u nastavku tjedna intenzitet aprecijacijskih pritisaka na kunu je oslabio, što je rezultiralo trgovanjem uglavnom u rasponu od 7,135 do 7,14 kuna za euro u nastavku tjedna.

Jačanje domaće valute ublažilo je smirivanje napetosti na novčanom tržištu odnosno pad potražnje za dodatnim sredstvima u sustavu. Također, ne smije se zaboraviti niti izraženija korporativna potražnja za stranim valutama tijekom ove godine, koja je u značajnoj mjeri posljedica nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom. Početkom novoga razdoblja održavanja obvezne pričuve očekujemo novo jačanje potražnje za domaćom valutom, a samim time i ponovno intenziviranje aprecijacijskih pritiska. Navedene pritiske mogla bi barem donekle ublažiti spremnost HNB-a da zadovolji potrebe banaka kroz operacije na otvorenom tržištu. Također, tijek transakcije preuzimanja INA-e imati će i dalje vidljiv utjecaj na kretanja na domaćem deviznom tržištu.

više...

Zadovoljavajuća razina likvidnosti

Ulaskom u sami kraj trenutnog razdoblja održavanja obvezne pričuve očekivano je zabilježeno smirivanje napetosti na tržištu kako su banke već dostigle zadovoljavajući stupanj likvidnosti. Posljedično su tijekom ovoga tjedna zabilježeni pritisci na pad kamatnih stopa na novčanom tržištu. Tako su prekonoćni prinosi zabilježili pad ispod razine od sredine tjedna. Prema HNB-ovim indikatorima prosječni višak u sustavu zadržao se iznad razine od milijardu kuna. Uobičajen, za kraj razdoblja obvezne pričuve, je i manji interes banaka na obratnoj repo aukciji središnje banke. Tako su na ovotjednoj aukciji banke iskazale interes u visini od oko 540 milijuna kuna. HNB je ponovno iskazao spremnost prihvatiti sve pristigle ponude po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 4,80%. Međutim, na tjednoj razini, likvidnost sustava putem promatrane operacije na otvorenom tržištu smanjena je za više od 1,1 milijardu kuna. Nakon tri tjedna održana je i aukcija trezorskih zapisa te ne iznenađuje nešto veći interes investitora od planiranog. Također, zabilježen je i rast prinosa na šestomjesečne zapise s 5% na 5,20%. Na tjednoj razini država je povećala zaduženost putem trezorskih zapisa za oko 126 milijuna kuna, što se negativno odrazilo i na razinu likvidnosti. Također, i veća potražnja za gotovim novcem u optjecaju na samom početku središnje turističke sezone imala je nepovoljni utjecaj na razinu likvidnosti. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna, uz zadržavanje intenzivne potražnje za gotovim novcem van banaka, mogli bi zabilježiti pritiske na povećanje kamatnih stopa na novčanom tržištu. Od druge polovice prošloga tjedna bili su vidljivi pritisci na jačanje domaće valute, koji su rezultirali trgovanjem ispod razine od 7,24 kuna za euro. Povećana ponuda stranih valuta od strane bankovnog sustava te povećani priljev turističkih prihoda iz inozemstva imali su najznačajniji utjecaj na blagi pad tržišnog tečaja EUR/HRK. Međutim, navedene aprecijacijske pritiske uspješno je neutralizirala snažnija potražnja za stranim valutama od strane korporativnog sektora, što je posljedica izrazito nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom drugog tromjesečja. Također, i zadovoljavajuća razina likvidnosti pridonijela je ublažavanju pritisaka na jačanje kune. U narednom razdoblju očekujemo i dalje dominaciju blagih aprecijacijskih pritisaka na kunu. Uz uobičajene čimbenike sezonskog karaktera, utjecaj bi mogao imati i početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve odnosno rast potražnje za slobodnim sredstvima. više...

Potražnja za dodatnom likvidnošću i dalje izražena

Tijekom drugog tjedna tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve na domaćem tržištu i dalje je na tržištu bila dominantna potražnja za dodatnim sredstvima. Prisutnost i dalje intenzivne potražnje za kunama potvrđuju i kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu, koje se nisu značajnije mijenjale te su se stabilizirale na razinama iz druge polovice prošloga tjedna. Istovremeno, prema HNB-ovim pokazateljima likvidnosti prosječni dnevni višak u sustavu tijekom prethodnih sedam dana iznosi preko 1,7 milijardi kuna. Prisutnost navedenog viška sredstava, uz trenutne uvjete na tržištu odnosno potrebe za dodatnim sredstvima, ukazuje na nejednaku raspoređenost sredstava među tržišnim sudionicima. Na ovotjednoj obratnoj repo aukciji interes bankarskog sektora za dodatnim sredstvima i dalje je ostao snažan. Tako je predano ponuda u vrijednosti od oko 1,23 milijardi kuna, koje su u potpunosti prihvaćene od strane HNB-a dok se granična repo stopa zadržala na razini od 4,80%. Na ovotjednoj redovitoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora bio je na razini planiranog iznosa izdanja, a upisani su isključivo zapisi s jednogodišnjim dospijećem uz nepromijenjeni prinos od 5,60%. Dok se tijekom ovoga tjedna putem obratne repo aukcije likvidnost sustava smanjila za 138 milijuna kuna, zaduženje države putem trezorskih zapisa na tjednoj razini povećano je za 252 milijuna kuna. Očekivano, i tijekom ovoga tjedna nastavljeno je razdoblje dobre usklađenosti ponude i potražnje na domaćem deviznom tržištu, što je za posljedicu imalo malu volatilnost tržišnog tečaja. Ipak, na tržištu su bili vidljivi blagi aprecijacijski pritisci na domaću valutu, koji su pomaknuli trgovanje na razine ispod 7,26 kuna za euro. Najznačajniji utjecaj na tržišna kretanja tijekom ovoga tjedna imao je bankarski sektor s izraženom ponudom stranih valuta. S druge strane, potražnja za stranim valutama od strane institucionalnih investitora i korporativnog sektora djelomično je ublažila pritiske na jačanje kune. U narednom razdoblju ne očekujemo vidljivije promjene razine trgovanja. Očekivano slabljenje potražnje za kunama, ulaskom u drugu polovicu razdoblja održavanja obvezne pričuve, mogli bi djelomično zamijeniti aprecijacijski pritisci sezonskog karaktera. više...

Poboljšana razina likvidnosti sustava

Nakon dužeg razdoblja, na domaćem tržištu tijekom ovoga tjedna zabilježeno je vidljivije smanjenje potrebe za dodatnom likvidnošću. Tako su kamatne stope na novčanom tržištu zabilježile osjetniji pad, osobito u prvoj polovici tjedna. U nastavku tjedna ipak je zabilježena blaga korekcija kamatnih stopa na više razine, što se može objasniti i približavanjem početka novog razdoblja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna. Dostatna razina likvidnosti sustava potvrđena je i rezultatima ovotjedne obratne repo aukcije HNB-a te aukcije trezorskih zapisa. Ukupan iznos pristiglih ponuda na ovotjednoj obratnoj repo aukciji iznosio je svega 18,7 milijuna kuna i to po ponuđenoj repo stopi od 3,50%. Središnja banka po navedenim uvjetima nije prihvatila pristigle ponude. Na aukciji trezorskih zapisa zabilježen je snažniji interes investitora od očekivanja, a nakon dužeg vremena zabilježen je i upis zapisa na šest mjeseci. Međutim, ostvaren je i rast prinosa na zapise svih rokova dospijeća. Tijekom ovoga tjedna na domaćem deviznom tržištu ublaženi su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Razloge slabije izraženim pritiscima na jačanje kune prvenstveno treba tražiti u poboljšavanju razine likvidnosti te snažnije izraženoj potražnji za stranim valutama dijelom i kao posljedica potrebe za plaćanjem snažne uvozne aktivnosti s pred kraja prošle godine. Također, dio potražnje za devizama bio je generiran i od strane bankovnog sustava. Tako se većim dijelom prethodnog tjedna tržišni tečaj EUR/HRK kretao u rasponu od 7,27 do 7,28 kuna za euro. U drugoj polovici tjedna trgovanje se na međubankarskom tržištu ipak odvijalo bliže gornjoj granici spomenutog raspona. U nadolazećem razdoblju ponovno bi mogli zabilježiti intenziviranje aprecijacijskih pritiska na kunu uslijed snažnije potražnje za domaćom valutom. rast potražnje za kunama prvenstveno bi mogli zabilježiti uslijed početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve te uobičajeno snažnije potražnje za kunama pred Uskrs. više...

Ulijevanje dodatne likvidnosti smanjilo pritiske na tržištu

Održavanje obratne repo aukcije središnje banke nakon četiri tjedna stanke donijelo je značajan pad pritiska na novčanom tržištu s obzirom da se istovremeno ušlo u posljednji tjedan održavanja obvezne pričuve sa ipak održanim potrebnim prosjecima kod banaka. To je kratkoročne kamatne stope spustilo k i ispod razina obratne repo stope, a istovremeno se snažno odrazilo na deviznom tržištu gdje su aprecijacijski pritisci na kunu nestali barem privremeno. Dugoročnije kamatne stope su smanjene no značajno blaže s obzirom na oprez pred budućim razdobljima u kojima će likvidnost uvelike ovisiti o potezima središnje banke u svojim operacijama. Devizna intervencija s kraja siječnja donijela je značajnu injekciju tržištu s obzirom da je bila na razini korištenih lombardnih kredita. Obratna repo aukcija s iznosom plasmana od 1,1 milijardu kuna dodatno je pospješila likvidnost u ovom razdoblju na tržištu donoseći puno vidljivije učinke na deviznom tržištu i očekivano rezultirala i višom prosječnom obratnom repo stopom, iako je granična ostala na razini od 4%. Ni potražnja na obratnoj repo aukciji nije bila visoka s obzirom na ipak uspješno privođenje kraju razdoblja obvezne pričuve. Prave učinke vidjet ćemo pak sljedećeg tjedna s početkom novog razdoblja obvezne pričuve. U poboljšanom okružju održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj nije plasiran planirani iznos zapisa, no investitori su upisali određenu količinu zapisa, u čemu su dominirali nebankovni ulagači. Pri tom je još podignut prinos na najkratkoročnije zapise (tromjesečne) na 3,75%, a zbog malog interesa prinos na jednogodišnje zapise smanjen na razinu od 5%. Devizno tržište bilo je ponovno pod velikim utjecajem kretanja na novčanom tržištu. Nakon devizne intervencije tečaj se nekako smirio na razini oko 7,23 kuna za euro, ali uz vijest o održavanju obratne repo aukcije i tako poboljšanu likvidnost u ovom razdoblju tečaj se popeo na razine i do 7,29 kuna za euro. Kretanje u budućnosti prvenstveno će ovisiti o kretanju likvidnosti na novčanom tržištu i potezima središnje banke. više...

Poboljšanje likvidnosti kroz deviznu intervenciju

Pritisci koji su se stvorili na novčanom tržištu i posljedično na deviznom tržištu ipak su izazvali deviznu intervenciju kojom se u sustav ulila gotovo 1,4 milijarda kuna (što je i na razini korištenih lombardnih kredita posljednjih dana). Banke su na tržištu svoju potrebu za likvidnošću zadovoljavale kroz povećanu ponudu deviza dok su kamatne stope na novčanom tržištu dosegnule u svim ročnostima razine, osim najdugoročnijih, na kojoj se nalazi lombardna stopa - 9,0%. Kod najkraćih rokova depozita tržišta novca te razine se već održavaju duže vrijeme no preko razine od 8% su popele i kamatne stope na sve depozite do četiri mjeseca ročnosti. Tijekom prošlog tjedna zabilježena je i transakcija kojoj je pri prodaji deviza Ministarstvu financija iz sustava izvučen i određeni iznos kuna koji u ovoj situaciji ima značajan utjecaj na tržište. S obzirom da je stvoren visoki pritisak na aprecijaciju domaće valute uslijedila je značajna devizna intervencija otkupom 189,1 milijuna eura od banaka po tečaju od 7,2458 kuna za euro. Povećana potražnja za likvidnošću nakon već četiri preskočena termina za obratnu repo aukciju rezultirala je vrlo niskom razinom održanog viška na računima banaka i značajno povećanim prometom na novčanom tržištu koji je posebno došao do izražaja u dnevnoj trgovini prema podacima s Tržišta novca Zagreb. Ovoga tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija no nova je već najavljena za sljedeći tjedan s obzirom na potrebe za financiranjem proračunskih operacija. S obzirom na stvoreni pritisak na novčanom tržištu ne bi trebao biti i neočekivan pritisak na više prinose pri plasiranju novih zapisa. Na deviznom tržištu je pritisak stvoren za potražnjom za kunama doveo tečaj blizu razine od 7,20 kuna za euro u jednom kraćem razdoblju, nakon čega je i uslijedila devizna intervencija. Nakon toga pritisak se malo smirio, a tečaj privremeno podigao i do razine od 7,25 kuna za euro, no povećana potražnja za kunama i dalje je veliki čimbenik koji stvara pritiske, a bit će dominantna i u sljedećim danima ovisno o potezima središnje banke u pogledu reguliranja kunske likvidnosti na tržištu svojim operacijama. više...