Kuna ojačala 0,33%, tečaj ispod 7,38

ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema euru za 0,33 posto, a srednji tečaj eura iznosi 7,378536 kuna.

HNB povlači 400 milijuna kuna

Na repo aukciji u srijedu središnja je banka, kao i tjedan prije, prihvatila samo dio potražnje banaka za kunama. Od tražene četiri milijarde kuna, plasirala im je 1,6. Kako banke po prethodnoj tjednoj pozajmici HNB-u trebaju vratiti dvije milijarde, efekt je povlačenje 400 milijuna kuna. No, stanje tekuće likvidnosti u cjelini je dobro, o čemu svjedoče i kamatne stope na novčanom tržištu. Kune ovaj tjedan jeftinije Međubankarske tjedne pozajmi ...

HNB prihvatio samo 1,6 milijardi kuna na repo aukciji

ZAGREB - Hrvatska narodna banka na današnjoj redovitoj obratnoj repo aukciji prihvatila je ponude banaka u iznosu od 1,6 milijardi kuna, objavljeno je danas iz HNB-a.

Slaba kuna, euro iznad 7,42

ZAGREB - Na današnjoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je oslabila za 0,08 posto prema euru, čiji srednji tečaj sada iznosi 7,425381 kunu.

Kuna blago ojačala prema euru

Na današnjoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) kuna je u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna ojačala za blagih 0,05 posto prema euru, čiji srednji tečaj sada iznosi 7,419397 kuna.

Iznimno zanimljivo na domaćem novčanom tržištu

Događanja na domaćem tržištu novca te razina likvidnosti bili su u središtu pozornosti tijekom ovoga tjedna. Tako je u promatranom razdoblju održana tek druga ovogodišnja devizna intervencija, i to neuspjela, ponovno je zabilježen rekordan interes banaka za dodatnim sredstvima na obratnoj repo aukciji, a prinosi na kratkoročne kunske pozajmice dosegnuli su svoje najviše razine. Posljednje tenzije na novčanom tržištu prvenstveno su povezane sa povećanom potražnjom tržišnih sudionika za dodatnim sredstvima pred završetak tijeka transakcije preuzimanja INA-e krajem ovoga tjedna. Tako su prinosi na prekonoćne pozajmice zabilježili svoje najviše razine premašivši granicu i od 20%. Također, kretanja kamatnih stopa na duži rok pokazuju kako je na tržištu prisutna neizvjesnost o dinamici i načinu steriliziranja viška likvidnosti nakon završetka isplate dioničara INA-e. Snažan rast kamatnih stopa na novčanom tržištu posljedica je i neravnomjerne raspoređenosti sredstava među tržišnim sudionicima. Tako pokazatelji HNB-a govore da je sredinom tjedna zabilježen dnevni višak od skoro 1,9 milijardi kuna. Istovremeno, određene banke su morale namiriti svoje potrebe i kroz sekundarne i skuplje izvore financiranja odnosno kroz lombardne kredite. Središnja banka početkom tjedna željela je intervencijom na domaćem deviznom tržištu povećati slobodna kunska sredstava u zamjenu za strane valute, koje su oslobođene ukidanjem granične obvezne pričuve. Međutim, ponuđeni tečaj nije bio u skladu s očekivanjima središnje banke te su sve pristigle ponude odbijene. U skladu s tim očekivano smo zabilježili novu najvišu ovogodišnju potražnju banaka za dodatnom likvidnošću na obratnoj repo aukciji od 5,32 milijarde kuna. HNB je zadovoljio samo dio potražnje banaka i prihvatio oko 4,12 milijarde kuna uz snažan rast granične repo stope na 6,75%. U navedenim uvjetima na tržištu ne iznenađuje ponovni izostanak interesa investitora za upisom trezorskih zapisa, pogotovo nakon što je postalo izgledno i da će se državne obveznice moći koristiti kao kolateral na redovitim obratnim repo aukcijama. Tako je kratkoročni dug države na domaćem tržištu smanjen za 226 milijuna kuna na tjednoj razini, što je povoljno utjecalo na likvidnost sustava. U narednom razdoblju očekujemo postupno smirivanje stanja na novčanom tržištu i pad kratkoročnih prinosa. Međutim, s obzirom da je i dalje prisutna određena neizvjesnost glede budućih poteza središnje banke kamatne stope na tržištu mogle bi se još neko vrijeme zadržati na višim razinama. Unatoč snažnom rastu kamatnih stopa na domaćem tržištu, dominirali su deprecijacijski pritisci na domaću valutu tijekom ovoga tjedna. Slabljenje kune prvenstveno je bila posljedica povećane ponude stranih valuta na tržištu tijekom ovoga tjedna, prvenstveno od strane banaka. Nakon što nisu prihvaćene ponude na deviznoj intervenciji zabilježili smo kratkotrajni pad tržišnog tečaja EUR/HRK do razine od 7,135 kuna za euro. Međutim, u nastavku tjedna bilježimo rast razine trgovanje i do 7,17 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo da deprecijacijski pritisci na kunu i dalje zadrže dominantan karakter. Tako unatoč očekivanom zadržavanju visokih kamatnih stopa na tržištu očekujemo rast tečaja prema razini od 7,20 kuna za euro. više...

Povoljna situacija na tržištu na kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve

Približavanjem kraja tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježeno je smirivanje situacije na tržištu. Istovremeno, i povratak dijela gotovog novca u sustav poslije uskršnjih praznika pridonio je poboljšanju likvidnosti. Trenutno dobra razina likvidnosti financijskog sustava potvrđena je nastavkom pritisaka na pad kamatnih stopa na novčanom tržištu u prvoj polovici ovoga tjedna. Također, i HNB-ovi pokazatelji likvidnosti ukazuju na dnevne viškove likvidnosti od preko 2 milijarde kuna od prve polovice prošlog do prve polovice ovoga tjedna. Istovremeno, ponovno su zabilježeni i prekonoćni depoziti banaka kod HNB-a. Povoljna situacija na tržištu odrazila se i na kretanja na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija te obratne repo aukcije HNB-a. Tako su na posljednjoj obratnoj repo aukciji banke prijavile ponuda u visini od svega 18,9 milijuna kuna. S obzirom da je najviša ponuđena stopa iznosila 4%, središnja banka nije prihvatila niti jednu pristiglu ponudu. Na redovitoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora značajno je nadmašio planirani iznos izdanja (645 milijuna kuna nasuprot 300 milijuna kuna). Međutim, približavanjem novog razdoblja održavanja obvezne pričuve bilježimo intenziviranje pritisaka na potražnju za kunama na tržištu. Kamatne stope na novčanom tržištu bilježe blagi rast, dok i HNB-ovi indikatori ukazuju na pogoršanje razine likvidnosti sustava sredinom tjedna. Dobra likvidnost sustava odrazila se i na kretanja na domaćem deviznom tržištu. Tako je slabljenje potražnje za kunama, uz istovremeno jačanje potražnje za stranim valutama prvenstveno od strane bankarskog sustava omogućilo blagi rast tržišnog tečaja EUR/HRK. Tako dok se tijekom prošloga tjedna trgovanje odvijalo u rasponu od 7,26 do 7,27 kuna za euro, tijekom ovoga tjedna bilježimo nešto više razine trgovanja uglavnom u rasponu od 7,27 do 7,28 kuna za euro. Očekivanim jačanjem potražnje za kunama tijekom sljedećeg tjedna mogli bi se ponovno aktualizirati aprecijacijski pritisci na domaću valutu, međutim ne očekujemo značajnije promjene u odnosu na trenutne razine. više...