Tečajna lista broj:
Tečajna lista broj utvrđena je na dan 01. 01. 1970., a primjenjuje se od 01. 01. 1970. godine. Kupovni, srednji i prodajni tečaj za devize izražen je u kunama.
Napomene:
1. Banke mogu utvrđivati za svoje potrebe srednji tečaj za devize te kupovni tečaj za efektivu i čekove i za IN valute prema utvrđenim konverzijskim tečajevima.
Upisano 286 mil. kuna trezoraca
Na aukciji trezorskih zapisa, koja je jučer održana, upisano je 200 milijuna kunskih i 11,4 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Ukupan kunski kratkoročni dug države iznosi 15,583 milijarde kuna, a dug po eurskim trezorskim zapisima iznosi 745,27 milijuna eura, priopćili su iz Ministarstva financija. Trezoraca s dospijećem od 91 dan upisano je u vrijednosti od 28 milijuna kuna, kamatna stopa iznosila je 4,40 posto, a riječ je o 0,10-postotnih bodova manje nego na posljednjoj aukciji. Kada je riječ o zapisima s dospijećem od 182 dana, upisano je ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
Sud po nalogu RBA imovinu Validusa stavio na bubanj
Premda su godinama vjerovnici davali pa povlačili stečajne prijedloge, Validus je ipak došao pred zid: jedan od većih vjerovnika - Raiffeisen banka, naposljetku je izgubila strpljenje i u ovršnom postupku zatražila naplatu potraživanja. Uz pomoć brokerske kuće Intercapital na prodaju će se ulagačima ponuditi dionice Vaba banke, Modre špilje, mljekare Mils, tvornice Mirna, kao i hotela Faros te Vis. Procijenjena vrijednost portfelja (koja datira iz veljače) jest 59,9 milijuna kuna. Inače, ZSE je jučer nakratko blokirao trgovanje dionicama Validu ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
SocGen najavio snažan pad prihoda
Francuska banka Societe Generale, vlasnica SG - Splitske banke, u ovoj godini očekuje znatan pad prihoda investicijskog bankarstva. Iako se u internome bankovnom memorandumu, čije je detalje objavio Reuters, ne spominje konkretan iznos ili postotak očekivanih gubitaka, u SocGenu objašnjavaju da su oni posljedica povećanih troškova financiranja i sređivanja bilance. Navodi se kako će ta banka bitno smanjiti financiranje u imovinu, brodarstvo i zrakoplovstvo kao i u energetsko trgovanje. U smislu nove strategije spominju se i planirane "selektivn ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
‘Slovenija pokazuje znakove recesije’
Ekonomski indikatori u Sloveniji pokazuju znakove recesije, odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti u ovoj godini, slično onome iz 2008. Na to je jučer upozorila Banka Slovenije naglasivši kako je nužna hitna financijska konsolidacija i strukturne reforme. "Banke su u jedanaest mjeseci prošle godine zabilježile 122 milijuna eura gubitka, a mogućnosti financiranja državnim obveznicama smanjene su zbog visoke stope očekivanog prinosa koja se kreće između 6 i 7 posto", napominju u središnjoj banci. Upozoravaju na povećanu mogućnost smanjivanja go ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
Deutsche Bank u lovu na 10 milijardi
Kako bi smirila zabrinutost među ulagačima i regulatorima zbog svoje potkapitaliziranosti, Deutsche banka mogla bi uskoro pokušati prikupiti deset milijardi eura svježega kapitala. Ta bi banka, piše Bloomberg, mogla prodajom 80 posto poslovanja vezanog uz upravljanje imovinom dobiti 1,5 milijardi eura, dok bi dodatnih 8,5 milijardi mogla prikupiti prodajom dionica nakon objave godišnjih poslovnih rezultata u ožujku, tvrde analitičari. Prodaja novog izdanja dionica mogla bi biti "pokrivena" dioničarima, a mogla bi donijeti prinos od 14 milijardi ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
Talijanske banke pomamile se za kreditima ECB-a
Iznos kredita koje su talijanske banke posudile od Europske središnje banke u prosincu 2011. dosegnuo je čak 210 milijardi eura, što je, prema Bloombergovoj računici, gotovo četvrtinu ukupno ponuđenih zajmova. Mjesec prije iznos kredita koje su uzele od ECB-a kretao se 153,2 milijarde. Talijanske su banke zbog sve većih financijskih teškoća Rima ionako već duže u središtu pozornosti, a osobito otkad je najveća od njih - UniCredit - najavila da će prodajom dionica po diskontu od čak 43 posto pokušati prikupiti 7,5 milijardi eura. UniCredit pomrs ...Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
Nastavak blagog godišnjeg rasta M4
U studenom je nastavljena stagnacija monetarnih agregata. Prema posljednjim podacima HNB-a, monetarni agregat M1 (novčana masa) u studenom je treći mjesec za redom zabilježio pad na mjesečnoj razini. Novčana je masa iznosila 50,9 milijardi kuna, što je 0,3% manje nego na kraju listopada, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 5,4 posto.
U odnosu na kraj 2010. godine novčana je masa porasla za 3,7%. Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, već četiri mjeseca bilježi minimalne pomake. Na kraju studenog je iznosio 241,7 milijardi kuna što je tek 0,1% više u odnosu na kraj listopada (+0,1%).
Godišnja stopa rasta ne odudara od ovogodišnjih stopa te je iznosila 4,0%. Pri tome treba uzeti u obzir da godišnjem rastu ukupnih likvidnih sredstava izraženih u kunama pridonose i tečajna kretanja, što potvrđuje i u eurima izražen M4, čiji je rast za jedan postotni bod manji nego rast kunskog izraza. U odnosu na kraj prošle godine iznos ukupnih likvidnih sredstava viši je za 3,8% (+8,8 milijardi kuna), što je prvenstveno posljedica rasta kunskih štednih i oročenih depozita od 20,2% ali i novčane mase. U suprotnom smjeru djelovao je blagi pad deviznih depozita od 0,5 posto.
U godini pred nama ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. Zbog i dalje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.
U odnosu na kraj 2010. godine novčana je masa porasla za 3,7%. Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, već četiri mjeseca bilježi minimalne pomake. Na kraju studenog je iznosio 241,7 milijardi kuna što je tek 0,1% više u odnosu na kraj listopada (+0,1%).
Godišnja stopa rasta ne odudara od ovogodišnjih stopa te je iznosila 4,0%. Pri tome treba uzeti u obzir da godišnjem rastu ukupnih likvidnih sredstava izraženih u kunama pridonose i tečajna kretanja, što potvrđuje i u eurima izražen M4, čiji je rast za jedan postotni bod manji nego rast kunskog izraza. U odnosu na kraj prošle godine iznos ukupnih likvidnih sredstava viši je za 3,8% (+8,8 milijardi kuna), što je prvenstveno posljedica rasta kunskih štednih i oročenih depozita od 20,2% ali i novčane mase. U suprotnom smjeru djelovao je blagi pad deviznih depozita od 0,5 posto.
U godini pred nama ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. Zbog i dalje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.
Izvor/autor RBA analitičari više...
Objavio: admin ; Datum objave: 10.01.2012
PBZ: BDP će pasti najmanje 1 posto
Rastućem broju pesimističnih prognoza pridružila se Privredna banka Zagreb (PBZ), čiji ekonomisti očekuju nastavak recesije u 2012. s padom BDP-a od jedan posto uz mogućnost da bude i veći. "Imajući u vidu pogoršanu gospodarsku situaciju i zaoštravanje financijske krize u zemljama EU te učinke koje će takva kretanja imati na Hrvatsku, smatramo da će 2012. biti prijelomna s više aspekata", smatraju u PBZ-u. Iako je sama ta stopa zabrinjavajuća jer nas lansira u neslavnu skupinu rijetkih zemalja s nizom od četiri uzastopne recesijske godine, svak ...Objavio: admin ; Datum objave: 09.01.2012
Tvrtke i država dižu kredite, građani i dalje bez interesa
Tvrtke, građani i država otplaćivali su bankama 279,8 milijardi kuna kredita na kraju studenog prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Portfelj od gotovo 280 milijardi kuna u godinu dana veći je za 5,3 posto, ponajviše zahvaljujući interesu tvrtki. Premda pojedinačno najveći iznos kredita od 121,5 milijardi kuna otplaćuju građani, u proteklih godinu dana ukupan dug stanovništva je stagnirao. U usporedbi sa studenim 2010. banke su građanima odobrile tek 0,8 posto kredita više ili oko 980 milijuna kuna. Nesigurno ok ...Objavio: admin ; Datum objave: 09.01.2012
Santander uspio, adekvatnost 9%
Vodstvo španjolske banke Santander pohvalilo se da je ispunilo postrožene kapitalne zahtjeve Europske agencije za banke (EBA) podignuvši stopu adekvatnosti kapitala te banke na devet posto. Naglašavajući kako su pravila nove regulative uspjela zadovoljiti čak pola godine prije krajnjeg roka, španjolska je banka objavila da je stopa adekvatnosti kapitala unaprijeđena zahvaljujući mjerama za podizanje solventnosti, kao i prodajom dijela imovine. "Jedan od ključnih poteza bilo je prenošenje vlasništva nad dionicama brazilskog Santandera velikoj me ...Objavio: admin ; Datum objave: 09.01.2012
