Tečajna lista broj:
Tečajna lista broj utvrđena je na dan 01. 01. 1970., a primjenjuje se od 01. 01. 1970. godine. Kupovni, srednji i prodajni tečaj za devize izražen je u kunama.
Napomene:
1. Banke mogu utvrđivati za svoje potrebe srednji tečaj za devize te kupovni tečaj za efektivu i čekove i za IN valute prema utvrđenim konverzijskim tečajevima.
Pad prinosa na trezorske zapise drugi tjedan zaredom
Vrlo brzo nakon devizne aukcije središnje banke, likvidnost u sustavu se ponovno podigla iznad 3 milijarde kuna. Razmjerno visoka likvidnost i nedostatak zanimljivih ulaganja pridonijeli su velikom interesu investitora na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa. Državi je dospijevalo 194 mil kuna i 2,4 mil eura trezorskih zapisa, a izdano je 200 mil kuna i 11,4 mil eura, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda bio čak 667 mil kuna i 46,2 mil eura.
Fokus investitora je bio na izdanju šestomjesečnih trezoraca, gdje je ponuđeno 416 mil kuna, a prihvaćeno tek 100 mil kuna. Već drugi tjedan za redom prinosi na trezorske zapise bilježe pad, i to između 7 i 25 baznih bodova. Ovaj pad prinosa u posljednja dva tjedna, unatoč visokim potrebama države u ovoj godini, vjerojatno je posljedica visoke likvidnosti u sustavu, a trezorski su zapisi razmjerno sigurno ulaganje s privlačnom stopom povrata (prinos na tromjesečne trezorce iznosi 4,4%).
U tjednu pred nama dospijeva tek 11,1 mil eura pa je moguće da MF neće najaviti novu aukcije. U slučaju održavanja aukcije očekujemo stabilne prinose. Kamatne stope na tržištu novca bi mogle ostati na minimalnim razinama s obzirom na dobru likvidnosti, ali ne treba zanemariti kretanja na deviznom tržištu pa bi u slučaju izraženijih deprecijacijskih pritisaka ne isključujemo rast kamatnih stopa (osobito iznad 2 mjeseca).
Na deviznom je tržištu prošli tjedan bio vrlo miran, tek je krajem tjedna blago intenzivirano trgovanje. Tako su na kraju tjedna ojačali deprecijacijski pritisci na kunu pa se tržišni tečaj EUR/HRK ponovno približio razini od 7,55 kuna za euro. U tjednu pred nama tržišni tečaj EUR/HRK mogao bi se kretati između 7,54 i 7,56 kuna za euro pri čemu razinu od 7,55 smatramo razmjeno čvrstom točkom otpora.
Stalne deprecijacijske pritiske na kunu očekujemo tijekom cijele prve polovine godine pa ne treba isključiti mjere HNB-a za očuvanje stabilnosti tečaja. Pri tome očekujemo da će HNB više biti usmjerena na administrativne mjere smanjenja kunske likvidnosti nego na devizne aukcije.
Fokus investitora je bio na izdanju šestomjesečnih trezoraca, gdje je ponuđeno 416 mil kuna, a prihvaćeno tek 100 mil kuna. Već drugi tjedan za redom prinosi na trezorske zapise bilježe pad, i to između 7 i 25 baznih bodova. Ovaj pad prinosa u posljednja dva tjedna, unatoč visokim potrebama države u ovoj godini, vjerojatno je posljedica visoke likvidnosti u sustavu, a trezorski su zapisi razmjerno sigurno ulaganje s privlačnom stopom povrata (prinos na tromjesečne trezorce iznosi 4,4%).
U tjednu pred nama dospijeva tek 11,1 mil eura pa je moguće da MF neće najaviti novu aukcije. U slučaju održavanja aukcije očekujemo stabilne prinose. Kamatne stope na tržištu novca bi mogle ostati na minimalnim razinama s obzirom na dobru likvidnosti, ali ne treba zanemariti kretanja na deviznom tržištu pa bi u slučaju izraženijih deprecijacijskih pritisaka ne isključujemo rast kamatnih stopa (osobito iznad 2 mjeseca).
Na deviznom je tržištu prošli tjedan bio vrlo miran, tek je krajem tjedna blago intenzivirano trgovanje. Tako su na kraju tjedna ojačali deprecijacijski pritisci na kunu pa se tržišni tečaj EUR/HRK ponovno približio razini od 7,55 kuna za euro. U tjednu pred nama tržišni tečaj EUR/HRK mogao bi se kretati između 7,54 i 7,56 kuna za euro pri čemu razinu od 7,55 smatramo razmjeno čvrstom točkom otpora.
Stalne deprecijacijske pritiske na kunu očekujemo tijekom cijele prve polovine godine pa ne treba isključiti mjere HNB-a za očuvanje stabilnosti tečaja. Pri tome očekujemo da će HNB više biti usmjerena na administrativne mjere smanjenja kunske likvidnosti nego na devizne aukcije.
Izvor/autor RBA analitičari više...
Objavio: admin ; Datum objave: 13.01.2012
Štedišama Dafimenta i Jugoskandika vraćaju novac
Punih dvadeset godina od početka oročavanja devizne štednje u Dafimentu i Jugoskandiku, nekadašnjim bankama u bivšoj Jugoslaviji, prevarene štediše iz Crne Gore napokon će početi dobivati svoj novac. Ministarstvo financija Crne Gore je nakon višegodišnjih pregovora i dugotrajne procedure prikupljanja podataka o broju štediša i visini uloga potpisalo sporazum s ministarstvom financija i Narodnom bankom Srbije o vraćanju stare devizne štednje crnogorskim štedišama. Naime, početkom devedesetih godina u Crnoj Gori zavladala je "histerija" kada su d ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
Royal Bank of Scotland sprema još 3,500 otkaza
Royal Bank of Scotland ukinut će novih 3500 radnih mjesta kao posljedicu restrukturiranja poslovanja. Prema pisanju Financial Timesa, ta državna banka ubrzano smanjuje svoj odjel investicijskog bankarstva zbog pogoršanih ekonomskih prognoza i predstojećih reformi bankarskog sektora koje će se dogoditi do kraja desetljeća. Većina planiranih otkaza bit će podijeljena do kraja godine u Velikoj Britaniji i podružnicama izvan nje. Plan restrukturiranja za cilj ima podijeliti poslovanje s velikim klijentima na zasebne divizije, odnosno "tržišta" i "m ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
Magmi stiže novi dug, a ni stari nisu platili
Zagrebačka burza u četvrtak je iz trgovine isključila dvije tranše Magminih komercijalnih zapisa vrijednih 32,5 milijuna kuna zbog skorog dospijeća. Kunska tranša od 13,8 milijuna kuna te eurska od 2,48 milijuna eura na naplatu Magmi dolaze 18. siječnja, no ulagači nemaju velika očekivanja. "Ne očekujemo da Magma isplati posljednje dvije tranše komercijalnih zapisa s obzirom na financijsku situaciju u tvrtki", rekao nam je jedan od ulagača u zapise te tvrtke koji je želio ostati anoniman. Nevjerica ulagača razumljiva je zbog činjenice da Magma ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
U tri godine premija pala 528 mil. kuna
Čak 528 milijuna kuna iznosi pad premije na razini industrije osiguranja za 2011. u odnosu na učinak s kojim je ta branša zaključila poslovanje u 2008. godini. Otkrivaju to podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) koji pokazuju da je i u segmentima (ne)životnih osiguranja i u ukupnoj premiji pad prošle godine u odnosu na rezultate iz prosinca 2010. iznosio po 1,1 posto. Tako je 2011. postala treća uzastopna godina u kojoj ova industrija bilježi manju premiju. U segmentu neživotnih osiguranja lani je ugovoreno 6,7 milijardi kuna premije, dok j ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
Objedinjavanje državnog portfelja kreće, slijedi li prodaja?
Prebacivanje dionica iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na Ministarstvo financija, odnosno državu, ideja koju je iznio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, otvorila je pitanje znači li to da država konačno kreće u bržu privatizaciju državne imovine. HZMO u svom portfelju, između ostaloga, drži dionice Jadranskog naftovoda, Podravke, Končara EI i Hrvatske poštanske banke. Akteri domaćeg tržišta kapitala ističu kako je prebacivanje portfelja HZMO-a na Ministarstvo ili državu zapravo jačanje kontrole nad ti ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
‘Ne nazire se oporavak, prodajte dionice koje imate!’
Analitičari austrijskog Raiffeisen istraživanja ulagačima preporučuju prodaju pozicija koje imaju na Zagrebačkoj, Beogradskoj i Sarajevskoj burzi budući da u Hrvatskoj i regiji ne očekuju oporavak. "Očekujemo da će turbulencije sa stranih tržišta pogoditi te burze u nadolazećim tromjesečjima i predviđamo nastavak padajućeg trenda lokalnih glavnih indeksa", stoji u analizi. Ističu kako su tržišta kapitala u Hrvatskoj, Srbiji i BiH posljednjih mjeseci bili pod pritiskom zbog velikih nesigurnosti koja su vladala na svjetskim tržištima. "Iako regij ...Objavio: admin ; Datum objave: 12.01.2012
Njemački rast u 2011. usporio, zadnji kvartal negativan
Nakon što je Njemačka iznenadila aukcijom obveznica koje su prvi put u povijesti plasirane uz negativan prinos, srijeda je osvanula objavom podataka o gospodarskom rastu najjačega gospodarstva eurozone koji ipak ukazuju da ono nije ostalo posve imuno na dužničku krizu. Nacionalni ured za statistiku Destatis navodi kako je u prošloj godini njemački bruto domaći proizvod rastao 3 posto, a da je ipak riječ o usporavanju ekonomije vidi se iz usporedbe s godinom prije kada je BDP rastao po stopi od 3,7 posto. Negativan utjecaj dužničke krize ponajvi ...Objavio: admin ; Datum objave: 11.01.2012
BDP Portugala past će čak 3,1 posto
Portugalska središnja banka znatno je izmijenila dosadašnje prognoze gospodarskog rasta te zemlje, a brojke su pesimistične. U novoj se analizi navodi kako će ove godine BDP pasti čak 3,1 posto, dok je lani snižen 1,6 posto. Inače, u listopadu je središnja banka predviđala da će portugalski BDP ove godine pasti 2,2 posto. U sklopu novih procjena iz banke su poručile kako su one i dalje podložne "velikim nesigurnostima povezanim s mogućom eskalacijom globalnih financijskih tenzija s naglaskom na dužničke probleme eurozone". Središnja banka progn ...Objavio: admin ; Datum objave: 11.01.2012
Fitch: ECB mora spriječiti slom eurozone
Propast eura značila bi kataklizmu za globalnu ekonomiju i zato Europska središnja banka (ECB) mora učiniti puno više da eurozonu spasi od sloma, upozorio je šef agencije Fitch ratings David Riley. Poručio je da ECB treba intenzivirati kupnju obveznica prezaduženih članica eurozone, osobito Italije. "Teško je vjerovati da će eurozona preživjeti ako se Italija ne izvuče", zaključio je Riley. Pita se zašto ECB ne bi istupio i objavio da će odrediti najvišu prihvatljivu razinu kamatnih stopa, a EFSF-u osigura status banke kako bi taj fond mogao po ...Objavio: admin ; Datum objave: 11.01.2012
